Hrvatska – Sve vijesti

U Romskom memorijalnom centru Uštica, nedaleko od nekadašnjeg “ciganskog logora” u Jasenovcu, obilježen je Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen. Nacisti su ubili oko pola milijuna Roma, a ustaški režim njih preko 16.000, od toga 5.600 djece.Protiv zaborava romskih žrtava genocida i za jasnu zabranu ustaškog pozdrava i ikonografije, poruke su sa obilježavanja ovog dana, odnosno Samudaripena (na romskom jeziku – masovno ubijanje).Romi su bili žrtve genocida ustaškog režima, genocida koji je nakon 1945. godine bio zaboravljen i nepriznat, poručio je sa komemoracije saborski zastupnik romske, židovske i još deset manjina Veljko Kajtazi.On je podsjetio da je tada stradalo preko 90 posto romske populacije, a prema poimeničnom popisu samo u jasenovačkom logoru ubijeno je najmanje 16.173 Roma, od toga 5.608 djece i 4. 887 žena.“Svima njima u čast i trajno sjećanje između romskog groblja i Romskog memorijalnog centra Uštica upravo podižemo spomen-ploče i zid boli na kojem će biti ispisana sva njihova imena. Ne činimo to jer se želimo izdvojiti od ostalih stradalničkih naroda, već zato što nas je netko drugi tu izdvojio i jer naše žrtve donedavno nitko nije spominjao, niti je javnost uopće znala da postoji romsko groblje Uštica na kojem se nalazi 21 masovna grobnica”, objasnio je Kajtazi.Pohvala hrvatskoj VladiKajtazi je pohvalio hrvatsku Vladu zbog snažne podrške izgradnji i radu Romskog memorijalnog centra u Uštici, jer – kako je kazao – unazad sedamdesetak godina takvih projekata nije bilo i ponovio zahtjev za jasnom zabranom – u Kaznenom zakonu – korištenja ustaškog pozdrava i ikonografije.“Romski i židovski stradalnički narodi koje zastupam kao saborski zastupnik, te predstavnici srpskog naroda u Republici Hrvatskoj u 2021. godini očekujemo zabranu i kažnjavanje isticanja znakovlja zločinačkog ustaškog pokreta, kažnjavanje pojedinaca za isticanje bilo kakvih parola i pozdrava koji se s tim povezuje i kojima se negira zločin genocida. Bez jasne državne politike prema ekstremizmu, zidovi i zgrade koje gradimo izgubit će smisao koji im nastojimo dati”, kazao je Kajtazi.Na komemoraciji su bili potpredsjednik hrvatske Vlade Boris Milošević i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, više državnih tajnika u hrvatskoj Vladi, kao i predstavnici veleposlanstava Sjedinjenih Država, Indije, Izraela, Njemačke, Srbije, Kosova, Azerbajdžana, Kanade, Crne Gore, Velike Britanije, Rusije, Norveške, Francuske, Japana i Austrije.Prisutnost teme genocida u javnom prostoruDrugi kolovoz se obilježava u Hrvatskoj od 2014. godine kao Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen, a taj je datum prihvatilo i Vijeće Europe, na spomen likvidacije više od 4.300 Roma u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz u noći 2. na 3. kolovoza 1944. godine.“Tema genocida nad Romima od ustaškog režima prisutna je u hrvatskom javnom prostoru samo prigodno” – kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) najbolji poznavatelj moderne romske povijesti u Hrvatskoj, viši znanstveni suradnik na zagrebačkom Institutu Ivo Pilar Danijel Vojak – “kada se obilježavaju datumi značajni za Rome poput Svjetskog dana Roma 8. travnja ili današnji Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen”.“Jedino tih dana se u općoj javnosti priča o stradanju Roma, sa naglaskom na ovu komemoraciju koja se unazad nekoliko godina izravno prenosi na Četvrtom programu Hrvatske radio-televizije, da bi nakon toga zanimanje javnosti i medija nekako zamrlo, da bi se nešto malo opet pojavilo oko Dana sjećanja na holokaust 27. siječnja, kada obilježavamo oslobođenje logora Auschwitz”, kaže Vojak.Unutar te koncepcije kulture sjećanja unazad nekoliko godina se obilježava i druge, nežidovske žrtve, a među njima i Romi, koji su zajedno sa Židovima bili jedna od najvećih skupina koja je stradala za vrijeme Drugog svjetskog rata, podsjeća Vojak.Kako promijeniti stanje?Vojak predlaže da resorna ministarstva snažnije potiču znanstvenike da u većoj mjeri istražuju nedovoljno istraženu temu stradanja Roma, gdje kao pozitivan primjer ističe aktualne napore Ministarstva znanosti i obrazovanja i njihove Uprave za nacionalne manjine.Osim toga, Vojak sugerira da se Romski memorijalni centar Uštica i Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac dodatno angažiraju na organizaciji znanstvenih skupova i javnih tribina na tu temu i da se radi na organiziranju posjeta škola tim lokacijama, kako bi tema genocida nad Romima u puno većem opsegu ušla u hrvatski obrazovni sustav.“U svim dijelovima društva aktivno treba podržavati kulturu sjećanja putem komemoracija i posjeta, poticati znanstveno istraživanje te tematike i rezultate tih istraživanja u puno većem opsegu unijeti u obrazovni sustav, kako bi se i nastavnike i učenike kvalitetnije obrazovalo o toj tematici”, zaključuje Danijel Vojak.Javna upotreba ustaškog pozdrava i sada je zabranjena, ali se tretira kao prekršaj, a ne kao kazneno djelo. Osim toga, drugostupanjska presuda Visokog kaznenog suda 2020. godine oslobodila je kontroverznog pjevača Marka Perkovića Thompsona prekršajne odgovornosti za izvikivanje ustaškog pozdrava na početku njegove pjesme “Čavoglave”, čime se pokazalo da nedovoljna jasnoća postojećeg zakonskog rješenja omogućuje različite pravosudne prakse.Povrh toga, stav Vladine ad-hoc Komisije za suočavanje za prošlošću da korištenje ustaškog pozdrava jest zabranjeno, ali da je iznimno dopušteno na komemoriranju poginulim pripadnicima stranačke vojske HOS Hrvatske stranke prava u ratu u Hrvatskoj početkom devedesetih, dodatno je zakomplicirao situaciju.Manjinski saborski zastupnici i saborski klubovi oporbenih stranaka već dulje vrijeme pripremaju izmjene Kaznenog zakona kojima bi se korištenje ustaškog pozdrava i znakovlja kažnjavalo kazneno, a ne prekršajno i jasno i nedvosmisleno zabranilo.Broj stradalnika u JasenovcuJasenovački logor postojao je 1.337 dana, od ljeta 1941. do proljeća 1945. godine.Kako se navodi na stranici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, “od ustaša nazivan sabirnim i radnim logorom, koncentracijski logor Jasenovac s logorima u Bročicama, Krapju, Jasenovcu i Staroj Gradiški, brojnim logorskim ekonomijama u prisilno raseljenim selima te mnogobrojnim stratištima s obje strane rijeka Save i Une, od kolovoza 1941. do 22. travnja 1945. bio je logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Jasenovački stradalnici nisu samo brojevi. Oni su djeca, muškarci i žene sa svojim imenima i osobnim životnim pričama”.Radi utvrđivanja što cjelovitije istine, stručnjaci Javne ustanove izradili su poimenični popis žrtava jasenovačkog logora, koji je i dalje otvoren za dopune i ispravke. Prema tom popisu, u Jasenovcu je stradalo ubijeno 83.145 ljudi – 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do 14 godina starosti.Prema etničkoj pripadnosti, najviše je stradalo Srba – 47.627 (21.738 muškaraca, 13.206 žena i 12.683 djece), Roma – 16.173 (5.688 muškaraca, 4.877 žena i 5.608 djece), Židova – 13.116 (7.762 muškaraca, 3.753 žena i 1.601 djece) i Hrvata – 4.255 (2.866 muškaraca, 1.249 žena i 140 djece).

Hrvatska Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o elektroničkim medijima koji među ostalim uvodi mehanizam sprječavanja govora mržnje u komentarima čitatelja ispod tekstova na portalima, tako da se prije komentiranja oni moraju registrirati.Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavljajući zakon navela je kako je “postignut vrlo dobar dogovor” između Udruge novinskih izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) i Hrvatskog novinarskog društva.“Preformulirana je obveza vlasnika medija na način da je obveza pružatelja elektroničke informacije, dakle portala da odgovora za cjelokupni objavljeni sadržaj, uključujući sadržaj koji je generirao korisnik, ako propusti registrirati korisnika i ako nije na jasan i lako uočljiv način upozorio korisnika na pravila komentiranja i na kršenje odredbi zakona”, izvijestila je ministrica na sjednici Vlade 29. srpnja.Mora li se sadržaj moderirati?Koordinatorica Kuće ljudskih prava Zagreb Tina Đaković u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako su u ovom prijedlogu zakona obaveze i odgovornost vlasnika portala oko govora mržnje u komentarima čitatelja – preusko postavljene:“Po meni ovo rješenje nije dobro, zato što ne definira da su pružatelji elektroničkih informacija suodgovorni za sadržaj kojeg generiraju korisnici, ako taj sadržaj propuste bez odgađanja ukloniti i ograničiti širenje govora mržnje čim postanu svjesni nezakonitog sadržaja na njihovom portal. To mi se čini da nedostaje u ovom prijedlogu zakona – suodgovornost nakladnika da moderira sadržaj”, upozorava Tina Đaković.Ona dodaje da se nigdje u zakonu ne spominje sankcije ako vlasnik portala propusti izvršiti svoju zakonsku obavezu, i podsjeća da sankcija čeka i autora komentara s govorom mržnje.“Znači, ne samo da nakladnik treba biti odgovoran, nego i osoba koja je to napisala – osim što bi sadržaj morao biti uklonjen – treba odgovarati jer je to govor mržnje u javnom prostoru. Zato naglašavamo tu suodgovornost – nakladnik je odgovoran zato što daje platformu na kojoj se to događa, i trebao bi odgovarati po ovom zakonu, dok je autor komentara s govorom mržnje odgovoran po Kaznenom zakonu ili Zakonu o suzbijanju diskriminacije. Takav način sankcioniranja bio bi prava stvar”, tvrdi koordinatorica Kuće ljudskih prava.Komentar iz LGBT zajednicePripadnici LGBTQ zajednice stalne su mete govora mržnje na društvenim mrežama i u komentarima čitatelja u medijima, što se dodatno intenzivira uoči i nakon njihovih javnih manifestacija poput povorki ponosa.Aktivist Franko Dota iz “Zagreb Pridea” za RSE pozdravlja ovakvo rješenje, upozoravajući na njegova ograničenja.“Moguće je da će se jedan manji segment govora mržnje u komentarima novinskih portala u zemlji smanjiti. Međutim, glavni problem nije to, koliko govor mržnje na društvenim mrežama, koji je izvan domašaja ove regulative i koji se zapravo ne može riješiti na nacionalnoj razini”, kaže Dota.Po njegovoj ocjeni, obaveza registriranja korisnika prije nego ostavi komentar najvažniji je korak kojeg donosi ovaj prijedlog zakona.“Jer, kada smo u rijetkim situacijama uspjeli identificirati da se iza određenog profila krije ili stoji stvarna osoba sa svojim stvarnim fizičkim identitetom, sudovi su donijeli osuđujuće presude. Tako da je u tom smislu glavni problem identifikacija počinitelja, a na organizacijama, građanima i medijima je da prijavljuju slučajeve govora mržnje”, podsjeća Dota.Umalo da bude kasnoPrijedlog Zakona o elektroničkim medijima gotovo da je zakasnio, jer da nije upućen u saborsku proceduru sa ove sjednice Vlade, posljednje pred ljetnu pauzu, prekoračilo bi se maksimalni zakonski rok između prvog i drugog čitanja prijedloga zakona od najviše šest mjeseci, i sve bi se moralo početi iznova.Opasnost od govora mržnje jedna je od tema oko kojih postoji suglasnost između hrvatskih vlasti, nevladinog sektora, vlasnika medija i novinarske struke.Na govor mržnje u komentarima ispod tekstova upozorili su ranije i Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske, tako da su 23. listopada 2020. godine pozvali medije u Hrvatskoj da na dva sata ne objavljuju komentare ispod svojih tekstova. Njihovom pozivu odazvali su se svi najvažniji mediji u Hrvatskoj.

Predstavnici romske zajednice na sjeverozapadu Hrvatske, zatražili su mobilne timove za cijepljenje.Smatraju da bi se na taj način obezbjedilo da prevencija širenja korona virusa u Međumurskoj županiji, u kojoj živi najveća romska zajednica u Hrvatskoj, koja prema procjenama broji 12.000 ljudi, bude najbolje moguće sprovedena.Zdravstvene vlasti odgovaraju da je postojeći sustav cijepljenja sasvim dovoljan.Kakvo je trenutno stanje?Međimurska županija drugi dan za redom nema nijednog novog oboljelog od COVID-19, a sedmodnevna incidencija je ispod deset.Jednom dozom procijepljeno je 52 posto stanovnika županije, a cijepljenje je završeno za 45,1 posto. Međutim, romski predstavnici upozoravaju kako, s obzirom na nepovoljne uvjete života u kojima žive Romi, nije dovoljno napravljeno na prevenciji širenja zaraze.Elvis Kralj, zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji, podsjeća u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) da u 12 romskih naselja u županiji nema organiziranog odvoza smeća, a da većina romskih obitelji živi na manje od 16 kvadratnih metara stambenog prostora, bez higijenskih uvjeta.Kaže da je interes za cijepljenje visok, ali da to u aktualnoj situaciji nije dovoljno.“Preko svojih poznanika znam da se već puno ljudi cijepilo, ali mislim da bi jako pomoglo da se organiziraju punktovi u naseljima, jer – iako postoje punktovi drugdje u županiji – malo tko od Roma si može priuštiti odlazak tamo, a pogotovo što dozu moraju dobiti dvaput”, upozorava Kralj.Što sugeriraju u županiji?U Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije kažu kako su organizirana tri punkta – u Nedelišću, Murskom Središću i Prelogu – sa 39 velikih akcija za cijepljenje.Takođe, podsjećaju da je od početka svibnja otvorena mogućnost cijepljenja bez najave radnim danom u samom Zavodu u Čakovcu, a od početka lipnja radnim danom poslijepodne i u čakovečkoj bolnici.“Drugačijih varijanti nismo imali i nemoguće ih je osmisliti zato što su, posebno u Zavodu za javno zdravstvo, svi timovi angažirani na svakodnevnom procjepljivanju unutar same ustanove”, kaže Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije za RSE.“Mi pozivamo sve, kao što smo i do sada pozivali preko medija i preko konferencija za novinare stožera Civilne zaštite, na cijepljenje, sa informacijama kada i gdje se cijepljenje može obaviti”, dodaje naša sugovornica.Ona kaže da je romska populacija  u županiji od početka preko Crvenog križa dobivala sve potrebne informacije o epidemiji, da su im preko Crvenog križa distribuirane i higijenske potrepštine, a da su tiskani i posebni letci na hrvatskom i na romskom jeziku sa svim potrebnim informacijama.Negativan utjecaj dezinformacijaZastupnik romske manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi za RSE kaže kako je interes za cijepljenje u Međimirju bio velik u prvom valu pandemije, kada cjepiva nije bilo dovoljno, a da se sada osjeća negativan utjecaj dezinformacija koje se šire preko društvenih mreža.“To je jedan problem, a drugi je udaljenost,” kaže Kajtazi.“Jer sva romska naselja su udaljena po nekoliko kilometara od samih centara za cijepljenje. Hrvatski zavod za javno zdravstvo organizirao je autobus koji je u Virovitičko-podravskoj županiji obilazio sela i vršio cijepljenje, a ja im zamjeram i jako mi je žao što takvim jednim autobusom nismo obišli romska naselja da bi direktno došli do njih i da ih cijepimo, i onda više ne bi bilo ovih priča i gluposti koje se šire preko društvenih mreža”, poručuje Kajtazi.Druga je opcija da se zainteresirane za cijepljenje koji nemaju vlastiti prijevoz o trošku županije prevozi do postojećih punktova za cijepljenje, s čime su županijske vlasti suglasne, ali u županijskom Zavodu kažu kako još nemaju informaciju od strane predstavnika romske manjine postoji li takav interes, i o kojem bi se broju ljudi radilo.Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj živi 16.975 Roma, međutim prema procjeni Vijeća Europe radi se o 30 do 40 tisuća, od toga najviše u Međimurskoj županiji.