Hrvatska – Sve vijesti

Tvrtka „Belje plus“, koja posluje u sklopu „Fortenova grupe“, od 1. siječnja sljedeće godine preuzima „Meggleovu“ tvornicu za preradu mlijeka u Osijeku, nakon što je Meggle najavio da se povlači iz Hrvatske. „Fortenova“ je nastala restrukturiranjem posrnulog koncerna „Agrokor“ Ivice Todorića, kome se aktualno sudi za izvlačenje 170 milijuna eura iz koncerna. Ekonomski analitičar i urednik portala ideje.hr Željko Ivanković za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako mu je najuvjerljivije objašnjenje da Fortenova preko svoje tvrtke „Belje“ nastavlja putevima nekadašnjeg „Agrokora“. Ranije je država bila nemoćna restrukturirati poljoprivredne kombinate, pa ih je jeftino prodala Todoriću, koji ih je oporavio, ali očito ne dovoljno dobro.Odlaskom „Megglea“ država, odnosno Osječko-baranjska županija opet su se našle u problemu. „Farmeri ne bi imali kome prodavati mlijeko, a radnici bi završili na burzi,“ nastavlja Ivanković.„Javnost je skandalizirana, problem se postavlja na razini: ‘loše vodite ekonomsku politiku, pa nam zato investitori bježe!’ Iako to uopće ne mora biti glavni razlog zašto bježe. Razlog može biti da bježe tako gdje se vodi još lošija ekonomska politika, pa je radna snaga jeftinija čak nego u Hrvatskoj! A da se te kritike na račun vlasti primire, tu je uvijek pri ruci ranije ‘Agrokor’, a sada u ovom slučaju ‘Fortenova’ i ‘Belje plus’,“ kaže Ivanković.Ako pak bude vrijedilo drugo tumačenje – da se radi o okrupnjavanju „Belja“ koje će preuzeti slavonski agrar, tko sretniji od sviju nas, zaključuje Ivanković.Dugogodišnji novinar i poljoprivredni stručnjak Miroslav Kuskunović iz tvrtke „Kombinat 1969“ kaže za RSE da je odluka „Fortenove“ i „Belja“ dobra, jer je Hrvatska već sada svega 40 posto samodostatna u mlijeku i mliječnim proizvodima, a gašenjem osječke mljekare nakon odlaska „Megglea“ stanje bi se dodatno pogoršalo.„Ja bih procijenio da je ovo na neki način i strateška odluka države da nagovori ‘Belje’ da to kupi, ali isto tako vjerujem da je to i strateški potez ‘Belja’, budući da ‘Belje’, kao i sav ostali ‘Fortenovin’ poljoprivredni biznis ima problem sa ambicijom da im se uzme dio zemlje koju koriste, a koji je u državnom vlasništvu. Tako da pretpostavljam da je tu bilo nekakvih pregovora iza zatvorenih vrata u stilu – vi nakon ‘Megglea’ preuzmite osječku mljekaru, a mi ćemo onda vidjeti kako da na neki način i vas u tom dijelu zaštitimo, kada dođe do dalje privatizacije poljoprivrednog zemljišta,“ procjenjuje Kuskunović.Fortenova je najavila prodaju tvornice smrznute hrane „Ledo“. Ivanković podsjeća da je prodaja „Leda“ bio i Todorićev plan kako da „Agrokor“ izvuče iz problema, koji na kraju nije realiziran.U međuvremenu je nakon njegovog odlaska u procesu restrukturiranja „Agrokoru“ otpisano tridesetak milijardi kuna dugova, a prodaja „Leda“ opet je na dnevnom redu! Očito „Fortenova“ i dalje proizvodi gubitak, kaže Ivanković:„A zašto proizvodi gubitak? S jedne strane zato što nije poboljšana efikasnost pojedinih poslova, a sa druge strane zato što je nastavljeno zaduživanje pod nepovoljnim uvjetima pod kojim se zaduživao Todorić, sada čak nominalno i pod gorim uvjetima. I sa tako visokom cijenom financiranja nije lako biti dobitaš,“ upozorava Ivanković.Dogovoreno je da 270 farmera koji su do sada prodavali mlijeko „Meggleu“ nastave prodavati „Belju plus“, neće biti otpuštanja 160 zaposlenih, a planira se zaposliti još stotinjak ljudi, rečeno je iz „Fortenova grupe“.

Ni ove godine Gradsko vijeće Vukovara, u kojem većinu imaju nezavisni zastupnici bliski Domovinskom pokretu Miroslava Škore, ne misli da je dosegnuta razina razumijevanja i dijaloga između vukovarskih Hrvata i Srba koja bi omogućila da se bez tenzija postave dvojezični nazivi ulica i dvojezične ploče na institucijama.Usvojen je prijedlog vukovarskog gradonačelnika i saborskog zastupnika Domovinskog pokreta Ivana Penave kako bi se postavljanje dvojezičnih ploča smatralo „nepoštivanjem i nerazumijevanjem građana Vukovara svih nacionalnosti koji su se suprotstavili velikosrpskoj agresiji 1991. godine i njihove žrtve, što bi u konačnici dovelo do neželjenih posljedica po suživot u Vukovaru.“„Već viđeno,“ kaže za Radio slobodna Europa predsjednik vukovarske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) i vukovarski gradski vijećnik Srđan Kolar, podsjećajući da je Penava gotovo identičnu odluku predložio, a većina u Gradskom vijeću izglasala i pred godinu dana.„Na žalost, ni posle godinu dana ništa se nije pomerilo, ništa se nije učinilo po pitanju prava srpske nacionalne manjine u gradu Vukovaru. Nije se pokazala ni volja oko toga i oko toga se uopće nije ni sedilo ni razgovaralo, niti je bila bilo koja inicijativa pod strane gradonačelnika da bi se nešto tu promenilo,“ kaže Kolar.Tko je za, a tko protiv?Jedina je razlika da je u međuvremenu Penava iz HDZ-a prešao u Škorin Domovinski pokret, a svi HDZ-ovi vijećnici u vukovarskom Gradskom vijeću otišli za njim i postali nezavisni. Za takvu odluku glasali su nezavisni i drugi vijećnici bliski Penavi, a protiv je bilo 6 vijećnika SDSS-a, SDP-a i Živog zida.U izjavi novinarima nakon sjednice Vijeća u srijedu (28. listopada) Penava je iznova spominjao 3.000 poginulih u granatiranju Vukovara 1991., 6.000 odvedenih u srpske logore, ubojstva i silovanja nakon pada hrvatske obrane grada, a na pitanje novinarke – kako bi poštivanje zakona i uvođenje dvojezičnosti dodatno utjecalo na njihovu nesreću, odgovorio je da takva pitanja mogu postaviti samo neljudi:„Ja se pitam – kakvi ljudi postavljaju ta pitanja i kakvi su to neljudi?! To je pitanje odraz dubokog nerazumijevanja, pitanje koje je na tragu apsolutnog izostanka svijesti o tome što se dogodilo, na koji način se dogodilo, i koje strane su u tim sukobima sudjelovale,“ kazao je vukovarski gradonačelnik.Kako izići iz ove situacije? Razgovorom i poštivanjem zakona, a nikako nametanjem nekih rješenja silom, kaže Kolar.„Treba sjesti za stol i razgovarati o svemu tome, ali bojim se da poslije svih ovih – da tako kažem – medijskih hajki oko tog pitanja teško da će se moći postići dogovor. Budimo svjesni da predstavnici srpske zajednice neće odustati od svojih prava, jer nisu ih oni ni pisali. Pisao ih je netko drugi i dao ih na raspolaganje, je li tako? Zakonom je sve to uređeno. Zašto bi se netko odrekao nečega što mu pripada po zakonu? A pritom imamo drugu stranu koja jednostavno ni ne želi nešto da se pokuša, već sve to odbija,“ ocjenjuje Kolar.Copy-paste odlukeSocijaldemokratska vukovarska vijećnica Biljana Gaća je za RSE ponovila stav izrečen na sjednici kako se i predstavnici srpske zajednice i Penava i drugi predstavnici većinskog naroda ponašaju kao da sjede na dva odvojena brda i očekuju da će se problemi riješiti sami od sebe.„Ako već procjenjujemo razinu odnosa između većinskog naroda i srpske manjine, trebamo si postaviti pitanje – što smo mi kao osobe, a kasnije i kao vijećnici, gradonačelnik ili zamjenici gradonačelnika učinili da se ti odnosi poprave, da li je nama zaista stalo, ili ćemo svake godine donositi copy-paste iste odluke,“ upitala se Gaća, i podsjetila na jedan projekt koji je trebao postati most pomirenja i suradnje svih Vukovaraca.„Smatram da bi osnivanje – na žalost ugašene – Interkulturne osnovne škole „Dunav“ bio jedan od primjera kojima bi i jedna i druga strana, kao i sve etničke zajednice u Vukovaru pokazali kako nam je stvarno stali da barem naša djeca imaju mogućnost zajedničkog obrazovanja. Naravno, za to nije bilo političke volje i to je meni pokazatelj da ni jedna ni druga strana u ovom procesu ne žele istinsko pomirenje, istinsku toleranciju i solidarnost, nego njima zapravo odgovara ova pat-pozicija u kojoj se sada nalazimo,“ zaključuje Biljana Gaća.Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, Srba u Vukovaru ima više od 33 posto, što im po Ustavnom zakon u o pravima manjina daje pravo na javnu upotrebu manjinskog jezika i pisma ravnopravno sa jezikom i pismom većinskog naroda.Kada je vlada lijevog centra Zorana Milanovića 2012. i 2013. godine bez političke pripreme na terenu krenula postavljati dvojezične ploče na institucije, HDZ koji je tada bio u opoziciji i u državi i u Vukovaru organizirao je „spontano“ razbijanje ploča.Vlada je obustavila postavljanje ploča, Ustavni sud je 2014. godine obavezao lokalne vlasti da jednom godišnje procijene jesu li se stekli uvjeti za nastavak postavljanja, lokalne vlasti su to godinama ignorirale, a unazad dvije godine ne ignoriraju, već kažu da i dalje nema uvjeta.

Već godinama se od nekih osoba iz hijerarhije Katoličke crkve u Hrvatskoj mogu čuti relativizacije osude NDH, kaže sociolog religije i nekadašnji jugoslavenski veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).„To nije stvar novijeg doba, nego konstanta“, dodaje naš sugovornik.Problematičan odnos nekih ljudi u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj prema Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH), fašističkoj tvorevini iz Drugog svjetskog rata, ponovo je aktualiziran potezom njemačke biskupije Hildesheim.Iz biskupije su, naime, ocjenili da je voditelj Hrvatske katoličke misije u Göttingenu, Vinko Puljić, učinio ozbiljnu grešku kada je u rujnu na Facebook profilu od svojih župljana zatražio da doniraju „Društvo za izučavanje trostrukog logora Jasenovac“.To društvo tvrdi da u Jasenovcu nije bilo masovnih egzekucija, da su komunisti nakon 1945. godine, nastavili koristiti Jasenovac, te da je u njemu bilo „višestruko manje“ žrtava od do sada službeno izbrojanih 83.000.Objašnjenje njemačke biskupijeNjemačka biskupija bila je vrlo jasna izvještavajući o razgovoru s Puljićem. Saopćili su da je u razgovoru biskupija Hildesheim „nepogriješivo dala do znanja svećeniku Puljiću da smatra ozbiljnom pogreškom njegovo širenje apela na Facebooku“.„Žalba dolazi od udruge koja propituje je li koncentracijski logor Jasenovac tijekom Drugog svjetskog rata bio logor za istrebljenje, a sa stajališta biskupije Hildesheim postoji rizik da se negira ubojstvo brojnih ljudi u ovom konclogoru. Svećenik koji javno dijeli takav poziv ostavlja dojam da suosjeća s fašizmom, što, prema mišljenju biskupije Hildesheim, apsolutno ne dolazi u obzir, jer fašizam ni na koji način nije kompatibilan s evanđeljem“, stoji u priopćenju što ga potpisuje biskupijski glasnogovornik Volker Bauefeld.Podsjećajući da je Katolička crkva u Njemačkoj jasna u osudi nacizma i fašizma, Ivica Maštruko podvlači:„Ne samo zato što su to stavovi katoličkog klera, nego i zato što u Njemačkoj postoji jaka protestantska kršćanska zajednica koja je u svojim antifašističkim stavovima jasna i nedvosmislena, pa na njemačkoj političkoj sceni Katolička crkva ne želi u tome biti u drugačijem položaju nego što su to protestanti.“Što će biti sa svećenikom Puljićem?Svećenik Puljić se u siječnju sljedeće godine vraća u Hrvatsku, a biskupija Hildersheim već je kontaktirala crkvenu hijerarhiju u Hrvatskoj da mu se pošalje zamjena.Puljić je ranije službovao u Istri, dovodio na svoje mise pjevača Marka Perkovića Thompsona, koji u nekim od svojih pjesama glorificira NDH, i organizirao mu promociju knjige.Promjena ima, ali su spore, pojašnjava Maštruko:„Mislim da dolazi do malih i sitnih promjena u vrhu katoličke hijerarhije, jer očito i papa Franjo ima nešto drugačiji izbor kadrova za biskupske insignije, tako da vjerujem da će doći do promjena što se tiče stavova same katoličke hijerarhije, ali to neće ići tako brzo.“Drugi primjeri relativizacije ustaškog pokretaA da Puljić nije usamljen, nije teško ilustrirati. Na primjer, sisački biskup Vlado Košić tvrdio je među ostalim da „ustaštvo nije fašizam, već organizirano vojno djelovanje u obrani Hrvatske“. To je iznio na promociji knjige gore pomenuto Thompsona 2017.Katolički svećenik i voditelj Nadbiskupijskog arhiva zagrebačke nadbiskupije Stjepan Razum jedan je od osnivača i prvi predsjednik spomenutog Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac.On je otišao tako daleko da je ustvrdio kako „nema dokaza za masovne ustaške zločine u Jasenovcu, ali ima za partizanske“.Takođe, knjiga i DVD kontroverznog slovenskog revizionističkog publicista Romana Leljaka u kojoj se broj žrtava Jasenovca svodi na par tisuća promovira se i potom prodaje po crkvama i samostanima u Hrvatskoj.O reakcijama iz Katoličke crkveMože li se iz rijetkih reakcija zaključiti da ovakve pojave ne smetaju vrhu Katoličke crkve u Hrvatskoj?„Postojeća hijerarhija Katoličke crkve nasljednik je poslijeratne hijerarhije, koja je bila odgajana u jednom žestokom antikomunizmu i koja je u tim svojim antikomunističkim stavovima išla dalje, pa se svrstala u okvire jednog jakog nacionalizma, nakon čega nije bio veliki korak do nostalgije za endehazijom“, podvlači Maštruko.Aktivistica i teologinja Ana Raffai, u razgovoru za RSE, prenosi svoje iskustvo iz kontakata sa katoličkim klerom u pokušaju da objasni zbog čega dobar dio njih prešućuje ovakve ispade:„U internim razgovorima sa svećenicima, redovnicama i redovnicima ja vidim da se oni ne slažu sa nacionalističkim istupima biskupa, niti sa time što se podržavaju neki revizionizmi, ali neće to javno reći, jer to doživljavaju kao neku vrstu izdajstva prema svojoj crkvi. Taj bi se problem možda mogao riješiti na način da probamo otvoriti neke prostore dijaloga.Ne oko ideoloških stranputica, jer to ne vodi ničemu, ali oko različitih političkih koncepcija unutar Katoličke crkve. A ovako, kada nemate prostor dijaloga, onda vam iskaču ovi glasovi koji djeluju da su jako moćni. A zapravo nisu, nego su zapravo jako bučni“, kaže Raffai.O biskupima i gastarbajterima„Među biskupima, tu i tamo neki pojedinac iskoči sa jasnim, preciznim i nedvojbenim izjavama koje svjedoče o nekakvoj NDH-nostalgiji, poput sisačkog biskupa Vlade Košića i kompanije. Međutim, rekao bih da većina njih to radi u nejavnim, ali jasno dokumentiranim postupcima koji ne podliježu nikakvim mogućim sankcijama ili javnim osudama“, objašnjava sociolog religije Ivica Maštruko.Iznosi uvjerenje da se u katoličke misije u svjetu dobrim dijelom šalju ljudi „koji su nostalgični prema endehazijskim (ne)vremenima“:„Svi će oni javno osuđivati ‘sve zločine totalitarnih režima’, pa će onda spomenuti fašizam, nacizam i komunizam – ali izbjegavat će termin nacionalizam, iako on eminentno nije kršćanska vrlina“, kaže naš sugovornik.Maštruko nastavlja da je među svećenicima odnos prema NDH raznolik, ali očito da nije nevažan kada se bira ljude za odlazak u misije u svijet.„Ovi koji su u hrvatskim katoličkim misijama po svijetu evidentno su jednim dijelom birani po principu da zadovolje zahtjeve i stavove hrvatske političke emigracije. Dakle, ne radi se o klasičnim gastarbajterima, nego o političkoj emigraciji nakon Drugog svjetskog rata, koja se kasnije preko porodičnog nasljeđa, veza i stavova regrutirala i među novom generacijom iseljenika.Oni su se uglavnom okupljali u tim katoličkim misijama, ne samo zbog antikomunističkih stavova ili protivljenja jugoslavenskom režimu, nego i na jednoj ne samo etničkoj i nacionalnoj, već nacionalističkoj osnovi“, zaključuje Maštruko.Zloupotreba vjerskih osećanjaAna Raffai već 25 godina vodi nevladinu udrugu za promicanje nenasilja Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND). Podsjeća kako katolici u društvu imaju odgovornost dignuti svoj glas protiv fašizma i organizirati se.Podvlači da je problem u manipulaciji vjerskim osjećajima.„Mislim da katolici kao pojedinci imaju odgovornost da unutar društva dignu svoj glas protiv fašizma, rasizma i seksizma, i da se udružuju“, kaže teologinja Raffai.Ona upozorava da unutar društva treba razlikovati između vjerskog identiteta, onoga u što se vjeruje i političkog opredjeljenja.„Problem kod nas na Balkanu je što mislimo da, ukoliko smo katolici, moramo samo ovako politički misliti. A to nije točno. Mi se unutar Katoličke crkve ne sukobljavamo vezano uz neke dogme. Ako govorimo o fašizmu, mi se sukobljavamo vezano za politički stav i njega treba raskrinkati kao jedan od političkih stavova, desakralizirati ga”, kaže Raffai.Dodaje da je važno da svaki građanin i građanka preuzme svoju odgovornost, da se obrazuje i informira.“Kažu moji fratri u Bosni – ‘ljudi vide da je Hrvatska demokratska zajednica nikakva, ali biraju je zato što se prema njoj odnose kao da je crkva’. Ljude je strah da će izgubiti vjeru ukoliko se na određeni način politički ne ponašaju kao što čuju sa propovjedaonice od nekog svećenika. E to treba razbiti, tu povezanost između političkog izbora i vjere.Vjera je jedna identitetska linija, koja je važna i koju treba njegovati, a politički stav treba biti samostalni izbor slobodnog građanina“, zaključuje Ana Raffai.Pitanje broja žrtava ustaškog logora Jasenovac u Hrvatskoj predmet je znanstvenih, a mnogo više političkih kontroverzi još od zadnjih decenija postojanja Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac je u sklopu svojih aktivnosti izradila do sada najozbiljniji popis žrtava – Poimenični popis žrtava koncentracijskog logora Jasenovac 1941.-1945., koji navodi poimence 83.145 žrtava, od čega je 47.627 srpske nacionalnosti. Popis nije konačan i redovito se revidira i dopunjuje, i vjeruje se da će konačni broj žrtava biti negdje između 90 i 100.000.